Sign up with your email address to be the first to know about new products, VIP offers, blog features & more.

Može li Vaš biznis opstati bez digitalnog identiteta?

By Posted on No tags 0

Da li ste znali:

  • 3. maja 2017. godine je potvrđeno da Fejsbuk koristi preko 1,95 milijarde ljudi?
  • U prethodne četiri godine je nastalo preko 18 miliona poslovnih Fejsbuk stranica.
  • U Srbiji je 2012. godine objavljeno da više od polovine stanovništva koristi Fejsbuk.
  • Prema internetworldstats.com, 2016. godine je u Bosni i Hercegovini broj korisnika ove društvene mreže iznosio preko milion i petsto hiljada, što je skoro polovina od ukupnog broja stanovnika.

S obzirom na nedostatak informatičke pismenosti starijih u BiH, možemo pretpostaviti da se podatak pod četvrtom tačkom najviše odnosi na mlađu populaciju. Upravo na njih će se odnositi naredni redovi.

Mladi i njihova povezanost sa tehnologijom će postati osnovni pokretači razvoja našeg društva u budućnosti. Preduzetnici koji sada budu prepoznali potencijal novih tehnologija i koji započnu korištenje naprednih mogućnosti interneta, u budućnosti će sebi znatno olakšati posao, a svom biznisu obezbijediti određenu prednost u odnosu na one koji su se kasnije uključili u tokove digitalnog marketinga.

O čemu se radi?

Korištenje interneta i društvenih mreža je znatno promijenilo mentalni sklop mladih, a ta “digitalizacija navika” će postajati sve veća, kako generacije najmlađih budu odrastale. Dopadalo se to nama ili ne, mnogo prije perioda srednje škole, dječaci i djevojčice prate popularne ličnosti i povezuju se sa drugarima putem društvenih mreža. Kada dođu u srednju školu, digitalne navike su već tu – Fejsbuk i Viber grupe služe najčešće za informisanje, Instagram za razonodu i druženje, JuTjub za razmjenu smiješnih klipova, čime je internet postao neizostavan dio socijalizacije, a time i imanentan dio mentalnog sklopa mladih.

Zaustavimo se na trenutak i pogledajmo na koji način će digitalne navike u budućnosti uticati na Vaš biznis.

Ukoliko želimo da vidimo kako će naše društvo izgledati kada je riječ o digitalnim tehnologijama i preduzetništvu, jednostavno pogledajmo tamo gdje se spoj te dvije oblasti desio mnogo ranije.

U SAD-u, nakon 1993. godine dolazi do ubrzanog oblikovanja interneta prema onome što podrazumijevamo danas pod tim nazivom. Tada je počeo razvoj tzv. dot-com (“tačka kom” <=> .com) biznis modela.

Sve više kompanija počinju da posluju na internetu ili uz pomoć istog. Danas, u SAD-u i drugim velikim zemljama, u svijesti ljudi skoro da i ne postoji linija koja razdvaja razvoj biznisa u stvarnosti i prezentovanje istog na internetu.

Ta dva procesa dešavaju se paralelno, pa čak, mogli bismo reći i sjedinjeno.

Da budem jasniji, evo jedan primjer:

Na adresi goo.gl/qYiZBx [Reddit, engleski jezik] pronaći ćete dokumentovana dnevna iskustva i korake čovjeka koji je za 28 dana osmislio, osposobio i lansirao svoju kompaniju u SAD-u, a koja se bavi košenjem trave i održavanjem dvorišta. Posao je pokrenuo preko interneta, a sam početak stvaranja kompanije ticao se dizajniranja veb-sajta, logotipa i reklamiranja putem društvenih mreža. Nakon 4 mjeseca od lansiranja, prihodi od njegovog biznisa su zamijenili platu u firmi za koju je ranije radio.

Prisustvo na internetu je sve važnije za mnoge kompanije

Šta nam vrijeme donosi?

Kako su kompanije dolazile i nastajale na internetu, sve je teže bilo obezbijediti dio “kolača” na mreži. Nastale su prave bitke kada je riječ o pozicioniranju sajtova na listama rezultata internet pretraživača (npr. na Google pretragama) za određene termine.

Iz toga se izrodila jedna nova djelatnost, a koja se zove SEO – search engine optimization (eng. bukvalni prevod: “optimizacija internet pretraživača”). Stručnjaci za SEO, u saradnji sa veb-dizajnerima, “podizali” su određene sajtove na rezultatima pretragama kako bi sajtovi imali više posjetilaca, a samim tim više klijenata i prodaja.

Sa druge strane se dešava sljedeće:

Na društvenim mrežama poput Fejsbuka i Instagrama, vremenom su razvijeni algoritmi “kontrole kvaliteta”, a koji određuju broj korisnika kojima se prikazuje sadržaj koji objavljujete. Koliko će prikaza imati vaša objava, zavisi od broja pratilaca vaše stranice, učešća istih pratilaca (klikovi, lajkovi, komentari, šerovi), ali i novca kojeg planirate uložiti u promociju iste. To je dovelo do toga da kompanije počnu ulagati ogromna sredstva u društvene mreže, ali i u ostale oblike internet prezentovanja.

Vaša digitalna vidljivost na društvenim mrežama zavisi od više faktora poput vremena koje je proteklo od kreiranja naloga, kreativnosti objava, dizajna istih, te targetiranja ciljnih grupa koje su vam potrebne. Tu su, naravno, i mnoge druge tehnike.

Mjerenje rezultata internet promocije

To sve je dovelo do toga da je na američkom tržištu SEO postao izuzetno tražena profesija. Mnoge kompanije koje pružaju usluge SEO-a dosegle su čak milionske prihode, kao i agencije koje pružaju usluge marketinga na društvenim mrežama.

Ukratko rečeno, internet je postao Divlji zapad 21. vijeka, u kojem vlada proždrljivo otimanje za komadić internet prostora.

Možemo primijetiti da je kod nas veliki broj kompanija već uveliko počeo koristiti prednosti društvenih mreža, dok se veb-sajtovi podrazumijevaju za svaki ozbiljniji biznis.

Međutim, značaj takvih oblika poslovnog prezentovanja i komunikacije ne zavisi samo od broja kompanija na internetu, već i od broja ljudi koji internetu vjeruju i koji ga koriste za traženje proizvoda i usluga.

Snaga interneta zavisi od ljudi koji mu vjeruju.

Na kojem mjestu ste vi pozicionirani?

Dobro, to je logično, ali šta je poenta?

Vratimo se sada na mlade ljude sa kojima smo započeli ovaj tekst.

  1. Generacije koje u ovom trenutku kod nas dolaze na tržište rada i koje se zapošljavaju (mladi ljudi koji završavaju fakultete ili traže poslove poslije srednje škole), pripadaju generacijama koje su se relativno kasno susrele sa digitalnim tehnologijama. Iako ih koriste, nemaju 100% povjerenje u iste.
  2. Starije generacije, a koje uveliko rade i primaju platu, i dalje su nepovjerljive prema prema novitetima i još uvijek smatraju internet kao mjesto za razonodu ili čitanje enciklopedija.

Ne vjerujem ti ja tim internetima!

Naravno, izuzetaka ima sve više, no dopustimo generalizaciju zbog potreba zaključka ovog teksta. Dakle, oni koji se sada susreću sa tržištem rada i oni koji su uveliko zaposleni, i dalje ne daju potrebnu snagu internetu kako bismo ga smatrali temeljnim za razvoj preduzetništva.

Međutim, u narednih 5 do 10 godina, na tržište rada dolaze upravo oni koje smo na početku teksta pominjali kao “mlade” i počinju zarađivati novac. To znači da tada najsnažniji kupci roba i usluga postaju generacije koje su odrastale uz pametne telefone, računare, društvene mreže i digitalne proizvode. 

Oni će postati glavni pokretači prometa roba i usluga, a čik pogađajte gdje će se informisati o istima i šta će koristiti kao ocjenu kvaliteta? Naravno – internet.

Već sada možemo osjetiti ogroman uticaj cyber-doba, no još uvijek postoji mnogo neiskorištenog “digitalnog prostora”. Taj prostor u narednih 5 do 10 godina postati popunjen, a potom i prezasićen.

Tada ćemo morati ulagati mnogo više novca i truda kako bismo bili zapaženi na internetu.

Dakle, za 10 godina:

  1. Na tržištu će opstajati kompanije koje opstaju na internetu.
  2. Internet će biti glavno sredstvo reklamiranja.
  3. Internet će biti više od reklamiranja.
  4. Privilegovani će biti oni koji su na vrijeme usmjeravali sredstva za razvoj strategija digitalnog marketinga.

Počnite da gradite digitalni identitet što ranije!

Dakle, ukoliko imate svoj biznis, a još niste na internetu, krajnje je vrijeme da počnete.

Sam razvoj “digitalnog identiteta” nije proces koji se odvija lako. Da bi vaš sajt pretraživači prepoznali kao relevantan za određenu oblast, a stranice na društvenim mrežama stekle određenu vidljivost i reputaciju, potrebno je mnogo vremena, truda, pažnje, a sve više i novca. Ukoliko sada ne uskočite na voz koji postaje sve brži, kasnije će vam biti mnogo teže da se ukrcate na isti. Ukoliko ste jedan od “neću ja da budem na tom Fejsbuku” ljudi, nesumnjivo ćete otežati sebi i svom biznisu. Takođe, propustićete priliku da se povezujete sa kvalitetnim pojedincima i dalje nadograđujete svoju profesiju i posao.

Da li će digitalno doba donijeti više dobrih ili loših stvari u duhovnom i moralnom smislu, to ne znamo. Ono što sa sigurnošću znamo jeste – da bismo obezbijedili egzistenciju društvu i ekonomiji, moramo se prilagoditi digitalnom Divljem zapadu i svjetskom tržištu. Da bismo obezbijedili svom biznisu da opstane i da bude uspješan, moramo se prilagođavati prvi. Digitalno doba svakako dolazi – na nama je.