Intervju za portal Una:
Heštegovi ne samo da označavaju poruke o određenoj temi, nego sublimiraju čitave ideje u jednu riječ ili jedan izraz, kaže Dukić
Hešteg je prerastao ulogu koju su mu namijenili njegovi stvaraoci.
Prvobitno, funkcionalnost heštega, odnosno riječi pored koje stoji znak „#“, bila je da omogući lakšu sistematizaciju poruka u različitim sistemima za instant razmjenu poruka (kao što je bila, recimo, legendarna pričaonica „Krstarica“).
Veću popularnost ova funkcionalnost dobija nakon 2007. godine kada je implementirana na društvenoj mreži Twtiter, kako bi se lakše pronašle poruke korisnika koji komentarišu tačno određenu temu.
Dakle, kada napišete određenu poruku, ključni izraz ćete obilježiti znakom „#“ (što predstavlja hešteg), nakon čega će klik na navedeni izraz prikazati poruke drugih korisnika koje sadrže takav isti hešteg. Na primjer: #VolimoVrbas
Marketing konsultant iz Banjaluke Srđan Dukić kaže da su vremenom heštegovi prerasli navedenu ulogu i postali su „nešto više“.
„Na neki način možemo da kažemo da su „heštegovi“ poseban simbolički jezik, iako sadrže riječi iz svakodnevnog jezika. Oni ne samo da označavaju poruke o određenoj temi, nego sublimiraju čitave ideje u jednu riječ ili jedan izraz“, kazao je Dukić za Unu.
Primjer Britni Spirs
Na primjer, hešteg #FreeBritney (u prevodu: „oslobodite Britni) označava poruke podrške pjevačici Britni Spirs, koja zbog zdravstvenih problema iz prošlosti nije imala punu pravnu sposobnost, nego je njenim poslovima upravljao njen otac.
„U isto vrijeme, ovaj hešteg predstavlja naziv za neformalni pokret i internet zajednicu pristalica pjevačice Britni Spirs, koji su kroz različite društvene mreže vršili snažan medijski pritisak na sistem, kako bi omogućili da se ovoj pjevačici omoguće sva prava. Na kraju, on predstavlja i samu ideju da Britni Spirs mora imati sva prava“, navodi Dukić.
Oslobodite Novaka
On podsjeća na slučaj kada je Novaku Đokoviću zabranjen ulazak u Australiju, u roku od nekoliko časova, na Twitteru i drugim društvenim mrežama su se rasplamsale poruke koje su sadržavale hešteg #FreeNovak (u prevodu: „oslobodite Novaka“).
„Poruke sa ovim heštegom su sadržavale različite poruke podrške, ali i mišljenja i stavove u pogledu navedene situacije, koje su se uglavnom odnosile na to da su australijske vlasti pogriješile u pogledu Novaka. Isto tako, ovaj hešteg je postao i simbol otpora prema diskriminaciji srpskog sportiste u međunarodnim sportskim aktivnostima“, kaže Dukić.
Nisam prijavila
Dukić navodi kako je hešteg #nisamprijavila podstaknuo veliki broj žena da se oglase o nasilju kojeg su pretrpile, što je dalje izazvalo i lavinu podrške, čija svrha je bila da ohrabri žene da prijave takve slučajeve, ali i da upozori društvo da nedovoljno pažnje pridaje ovom problemu.
„Dakle, zaključak je da heštegovi mogu da predstavljaju izuzetno koristan kanal komunikacije za društvena i politička pitanja, ukoliko se koriste adekvatno“, smatra Dukić.
Marketinška uloga
Mogli bismo reći da heštegovi, takođe, dodaje Dukić, mogu da imaju i značajnu marketinšku ulogu.
„Ukoliko se određeni izraz učini popularnim, mogao bi značajno da doprinese određenom marketinškom cilju. Gledano iz ugla javnog interesa, mogli bismo da radimo na popularizaciji heštegova koji bi promovisali, na primjer, turizam u Bosni i Hercegovini. Podsticanjem tzv. „viralnosti“, odnosno popularnosti sadržaja na društvenim mrežama, možemo značajno pomoći predstavljanju prirodnih i turističkih potencijala bez naročito velikih ulaganja u promociju. Potrebno je samo biti kreativan, drugačiji i pronaći ono što može okupirati pažnju većine“, objašnjava Dukić za portal UNA TV.
Zaključak je da hešteg kao funkcionalnost i kao nešto što oslikava moderne trendove, nije suštinski ni dobar, ni loš, nego nosi isključivo vrijednost koju mu daje cilj kojeg isti predstavlja.
„Uz pravilno korištenje, heštegovi mogu da donesu mnogo toga dobrog, ali isto tako, mogu da budu sredstvo manipulacije i usmjeravanja pažnje javnosti ka temama koje su u službi određenih partikularnih interesa.“
zaključio je Dukić
